Jeste li znali?

Crtice o zagrebačkoj mobilnosti nekad i danas Jeste li znali?

Tada još NIJE bilo problema

  • Zagreb krajem šezdesetih godina 19. stoljeća
    pojava prvih bicikala
  • 1. listopada 1862.
    prvi vlak povezuje Zagreb s Trstom, Ljubljanom, Mariborom, Grazom i Bečom
  • 1885.
     prva biciklistička organizacija pod nazivom "Prvo hrvatsko društvo biciklista"
  • 8. listopada 1890.
    puštena je u promet zagrebačka uspinjača, najstarije sredstvo javnog prijevoza
  • 5. rujna 1891.
    na zagrebačkim ulicama pojavljuje se prvi tramvaj s konjskom zapregom
  • 1896.
    s ukupno 38 vozila i 53 konja tramvajima je prevezeno 1.075.244 putnika
  • 1900.
    Zagreb ima 57.000 stanovnika 
  • 1901.
    pojava prvog automobila - vlasnik je Ferdinand Budicki, trgovac i sportaš
    prvi autotaksi nabavlja fijakerist Tadija Bartolović, prvo stajalište: Trg bana Jelačića 
  • 1905.
    prva autoškola - osnivač je i posjednik prve vozačke dozvole Ferdinand Budicki
    prvi let balonom iznad Zagreba
  • 18. kolovoza 1910.
    otvoren je promet na prvoj pruzi električnog tramvaja
  • 1914.
    prva žena za volanom je Alma pl. Belley, vozačka dozvola br. 285 iz 1914.
    1929.
    počeci intermodalnosti - taksi i autobusna stanica za Šestine, Čučerje i druga naselja   
  • 27. srpnja 1963.
    puštena je u pogon žičara Sljeme, koja je s trasom dugom 4017 metara i samo jednim pogonom bila najduža jedno-užna turistička žičara u Europi, danas spomenik kulture
  • 9. rujna 1963.
    prvi zagrebački semafor postavljen je na raskrižju Šubićeve i Zvonimirove (u Londonu su to učinili 10.12.1868.);
    naš prvi semafor još uvijek radi i može se pogledati u prostoru Fakulteta prometnih znanosti 
  • 25. studenoga 1979.
    tramvaj prelazi Savu Držićevom avenijom preko Mosta mladosti do Sopota

 

Mobilnost DANAS

  • Mobilnost (pokretljivost) je ljudsko pravo
  • Potrebe za mobilnošću proistječu iz različitih ljudskih aktivnosti
  • Svi osnovni pokazatelji mobilnosti (broj, duljina i trajanje putovanja) pokazuju stalni i brzi rast
  • Povećana mobilnost nepovoljno utječe na okoliš i klimu, na zdravlje ljudi, na kvalitetu života i socijalne uvjete te na materijalna dobra koja je čovjek stvorio; nepovoljni odraz povećane mobilnosti posebice je zamjetan u središtima većih gradova
  • Mobilnosti se ne želimo odreći pa odgovor tražimo u uvođenju inovativnih, održivih i energetski učinkovitih prometnih rješenja koja će pridonijeti kvaliteti života građana

 

Jeste li znali...

  • automobili po putniku zauzimaju 10 do 50 puta više prostora u odnosu na druge vidove (modove) prijevoza uključujući javni gradski prijevoz?
  • udjel korištenje osobnog vozila za potrebe posla ili studija od strane samo jedne osobe (vozača) u Hrvatskoj iznosi 72%?
  • prosječna udaljenost odnosno kilometraža tijekom putovanja zaposlenika i studenata na relaciji kuća - posao temeljem istraživanja provedenog u središnjem dijelu Zagreba iznosi 9,26 km uz prosječno trajanje putovanja od 46 minuta?
  • 25 % vozila za vrijeme jutarnjih i popodnevnih špica tijekom radnih dana prolazi kroz strogi centar Zagreba?
  • u Zagrebu je u proteklih deset godina uređeno 160 km biciklističkih staza (od oko 30 km 2000.)?
  • približno 50.000 naših sugrađana svakodnevno koristi bicikl u prometovanju gradom?
  • na biciklističkim prometnicama grada Zagreba od 1995.god. nije zabilježen niti jedan slučaj ozljeđivanja ili tjelesne povrede?
  • da u gradu Zagrebu do 9% građana već spontano koristi opciju zajedničkih vožnji osobnim vozilom?
  • svakodnevno ili učestalo korištenje bicikla najjednostavniji je i najefikasniji način borbe protiv bolesti srca i krvnih žila?
  • prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) učenici koji biciklom odlaze u školu uspješniji u učenju?

 

Letak

Letak je priredio ODRAZ u suradnji s partnerima na projektu CIVITAS ELAN povodom Europskog tjedna mobilnosti i CIVITAS dana 18. rujna 2010.